Jezik

Pretraga

Pratite nas na:

facebookBUTTON

21. MART - SVJETSKI DAN OSOBA SA DAUNOVIM SINDROMOM

daun1Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom ustanovljen je 2006.godine, a 21. mart simbolično je izabran za taj dan, jer je u osnovi te bolesti prisutnost 3 hromozoma umesto 2 hromozoma, na 21 hromozomskom paru.
Hromozomske aberacije mogu biti uzročnik različitih kliničkih sindroma. Nastanak Daunovog sindroma najčešće je uzrokovan trizomijom dvadeset prvog hromozomskog para (95 odsto).U prenatalnom periodu, kombinacijom neinvazivnih testova identifikuju se trudnice kod kojih postoji povećana mogućnost za rađanje deteta sa Daunovim sindromom, da bi se daljim ispitivanjima (aminocentezom, biopsijom horionskih resica...) utvrdilo da li je došlo do hromozomskih aberacija u ćelijama ploda.
Specifične fizičke odlike djeteta sa Daunovim sindromom su koso postavljene oči, male ušne školjke, kratak vrat, ugnuta baza nosa, mala usta, široke šake i kratki prsti. Na dlanovima osoba sa Daunovim sindromom može postojati takozvana brazda četiri prsta, to jest usijek linija koja se prostire ispod sva četiri prsta. Kod ove djece uočljiva je hipotonija mišića, kao i hiperfleksibilnost zglobova. Važno je napomenuti da pored opisanih i uočljivih fizičkih karakteristika na osnovu kojih se može posumnjati na Daunov sindrom, konačna dijagnoza mora da se zasniva na analizi kariotipa ćelija. Daunov sindrom predstavlja najčešći oblik hromozomskih aberacija koje dovode do intelektualne ometenosti.
U literaturi se najčešće navodi da starost majke predstavlja uzročnik javljanja opisanih hromozomskih aberacija. Prema novijim istraživanjima, 20 do 30 odsto dece sa Daunovim sindromom rađaju žene starije od 35 godina, što ne znači da i roditelji mlađe životne dobi ne mogu biti pod rizikom.
Kod osoba sa Daunovim sindromom povećan je rizik od nastanka leukemije, veoma često prisutne su anomalije srca (40 odsto), poremećaji rada organa za varenje (suženje jednjaka) i štitaste žljezde. Ove osobe podložnije su infekcijama grla, nosa i uha (upala srednjeg uha), koje mogu da ugroze sluh djeteta, što se negativno odražava i na razvoj govora. Visok i sužen nepčani luk, mala usna duplja, uvećan jezik i hipotoničnost u kombinaciji sa već pomenutim oštećenjem sluha dovode do teškoća u artikulaciji.
Govor se razvija sporije, s tim da je razumijevanje uvijek bolje razvijeno u odnosu na ekspresivni govor. Nivo intelektualnog funkcionisanja osoba sa Daunovim sindromom kreće se od teške do lake intelektualne ometenosti, a najveći broj njih funkcioniše na nivou umjerene intelektualne ometenosti. Imaju ograničene mogućnosti održavanja pažnje, snižen kapacitet kratkoročne memorije, redukovanu sposobnost formiranja i upotrebe strategije rješavanja problema, teškoće u razumijevanju apstraktnih pojmova i koncepata, kao i kompleksnih socijalnih odnosa.
Ranom intervencijom, koja podrazumijeva rad defektologa i drugih stručnjaka, usmjerenom na djecu do tri godine života, u značajnoj mjeri može se preventivno uticati na nastanak pridruženih poremećaja i stimulisati psihomotorni razvoj. Posebno značajne aktivnosti koje pripadaju procedurama rane intervencije, odnose se na pružanje aktivne podrške cijeloj porodici u vidu informisanja, savjetodavnog rada i praktične obuke. Većina djece sa Daunovim sindromom u periodu ranog djetinjstva ređe ostvaruje interakcije sa roditeljima i slabije odgovara na podsticaje, ali istrajnost na njihovom uključivanju u svakodnevne aktivnosti porodice ima izuzetno pozitivne efekte.
Način na koji je dijete sa Daunovim sindromom prihvaćeno u porodičnom krugu, pozitivno utiče na razvoj komunikacije, usvajanje dnevnih životnih vještina i uspješnije uklapanje u socijalno okruženje. Podrška šire društvene zajednice, neophodna je kako bi se ovakvom djetetu omogućilo da socijalne interakcije ostvari i van porodičnog kruga. Djeca sa Daunovim sindromom mogu biti uključena u predškolske ustanove u okviru razvojne grupe za djecu sa smetnjama u razvoju ili u redovne grupe uz odgovarajuća prilagođavanja i podršku defektologa. Nekada su ova djeca, kao i mališani sa intelektualnom ometenošću druge etiologije, pohađala nastavu isključivo u školama za djecu sa smetnjama u razvoju. Danas postoji mogućnost da se uključe u vaspitno-obrazovni proces i u redovnim školama, ali samo ukoliko ona može da obezbijedi potrebna prilagođavanja i odgovarajuću podršku. Bez navedenih preduslova, neće se razviti svi djetetovi potencijali, a moguće je i javljanje negativnih posljedica socio-emocionalne prirode.

Osvojene dvije medalje na međunarodnom takmičenju u plivanju „Oaza open“ Sarajevo 2019.

200319 1200319 2Na međunarodnom takmičenju u plivanju „Oaza open“ koje je održano u Sarajevu 14. i 15. marta 2019. godine učestvovala su dva naša korisnika. Korisnici M.P. i I.T. boravili su u pratnji direktora Zavoda Vaselja Dušaja i fizioterapeuta Vladimira Vujnovića, gdje moramo istaći da je ovo postalo tradicionalno učestvovanje naše Ustanove na ovom takmičenju. Želimo naglasiti, da su se kao i prethodnih godina naši korisnici okitili medaljama. Sa ponosom ističemo rezultate kvalifikacija prvog takmičarskog dana naše M.P. koja je plivala slobodnim stilom 25 metara, i koja se direktno plasirala u finalno plivanje drugog takmičarskog dana gdje je osvojila drugo mjesto. Takođe, izuzetan rezultat u kvalifikacionom dijelu postigao je naš korisnik I.T. plasirajući se direktno u finalni dio takmičenja. U finalnom plivanju u veoma jakoj konkurenciji osvojio je bronzanu medalju, za njega zlatnog sjaja gdje je oborio svoj lični rekord.
Učestvovanje naših korisnika na ovakvim i sličnim takmičenjima je od izuzetne važnosti kako na socijalnom tako i na psihomotornom nivou.

Međunarodni dan socijalnog rada

dan socijalnih radnikaOve godine socijalni radnici širom svijeta obilježavaju 19. mart kao Međunarodni dan socijalnog rada. U skladu sa odlukom Međunarodne federacije socijalnog rada (IFSW), Međunarodni dan socijalnog rada obilježava se svake godine trećeg utorka u mjesecu martu, a usmjerava se na doprinose socijalnog rada društvu i dio je kontinuiranog dijaloga o tome kako se nositi sa socijalnim izazovima širom svijeta. U svijetu i okruženju socijalni radnici obilježavaju Dan socijalnog rada organizovanjem stručnih skupova i drugih aktivnosti s ciljem promovisanja dobre prakse i zalaganja za prava i interese posebno osjetljivih socijalnih grupa.
Djelatnost socijalnog rada od svog nastanka pa do danas imala je i ima značajnu ulogu u svakoj društvenoj zajednici.
Socijalni rad od samog nastanka uključuje milosrđe, pomoć siromašnima i čovjekoljublje. Znači, riječ je o duboko humanoj djelatnosti.
Obilježavanje Međunarodnog dana socijalnog rada, prilika je da se kroz neformalan kontakt i dijalog s građanima otvore važne teme i da se zajedno založimo za promjene, koje će omogućiti bolji sistem socijalne zaštite prilagođen potrebama svake osobe i usmjeren je na razvoj zdravih zajednica u kojoj su ljudi najveća vrijednost.

Vanredno u Komanskom mostu: U sobama duplo više korisnika nego što je to standard

CDM logoNemoćni da riješe problem smještaja svojih korisnika u ustanovi Komanski most, gdje se od septembra adaptiraju paviljoni i ostale prostorije, u upravi su bili prinuđeni da naruše evropski standard i da u sobe umjesto četvoro, smjeste čak i po osmoro klijenata, piše Pobjeda.

Direktor ustanove Vaselj Dušaj rekao je za Pobjedu da su na sve načine pokušali da ne dođu u ovakvu situaciju, ali da na kraju nijesu imali izbora. Kazao je da, na primjer, nijesu smjeli da ih smjeste u Dom Mladost u Bijeloj jer bi inspekcija odmah reagovala, zato što norme to ne dozvoljavaju.

“Lakše bi nam bilo da smo ih smjestili u dom starih u Risnu ili u Bijelom Polju, no to nije bilo moguće. Tamo su zdravi ljudi i plaćaju boravak 500, 600 eura. Zamislite da mu iz Komanskog mosta smjestite nekog koji bi vikao po cijelu noć. Gdje da ih smjestimo… U neku kasarnu, školu, bolnicu”, pita on.

Ispričao je i da su svoje stanare privremeno pokušali da zbrinu kod njihovih porodica ili staratelja, ali bezuspješno.

“Telefonom sam ih zvao i čak sam ponudio da im dam 250 eura koliko dobijamo od Ministarstva rada po korisniku. Prijedlog je prihvatila samo jedna majka sa Konika koja je uzela kćerku na dva mjeseca i vratila je. Ostali roditelji su rekli: “Ne možemo”. Razumijem. Nijesmo nikome zamjerili”,  rekao je on.

Nemajući kud, tražili su saglasnost od Ministarstva rada i socijalnog staranja da korisnici privremeno budu smješteni u sobe u većim grupama. Iako je, prema njegovim riječima, zbog toga u ustanovi nastupilo vanredno stanje, nijesu do sada zabilježili nijedan incident.

“Jedina norma koju, dok traju radovi, ne ispunjavamo je prostorna. Standard je da budu četiri kreveta u jednoj sobi. U Evropskoj uniji predviđaju 16 metara kvadratnih za četiri osobe, a mi imamo 18, što znači da smo i iznad standarda”,  istakao je Dušaj.

Prema njegovim riječima, najtješnje je muškarcima koji su smješteni u sali za kineziterapiju, od 75 kvadrata, gdje je postavljen čak 21 krevet. Sagovornik Pobjede kaže da iako jeste gužva u toj prostoriji, korisnicima je, ipak, ugodno.

“Obezbijeđeno je grijanje, higijena. Uslovi su idealni. Situacija je takva. Sve funkcioniše, vakcinacija korisnika, Bogu hvala, nemamo grip, ništa. Nema nikakvih problema”,  naveo je on.

U ovoj priči, kako ističe, najteže je zaposlenima, odnosno njegovateljima. Brinu, kako je pojasnio, o osobama sa najtežim mentalnim poremećajima.

“Oni pružaju zdravstvenu zaštitu, kupaju ih, mijenjaju redovno posteljinu. Vrlo bitan podatak je da sam povećao broj zaposlenih na 86, a 114 je korisnika. Recimo, Hrvatska nema taj standard. Mi smo iznad te zemlje. Ako se priča nešto loše u gradu, ti koji pričaju neka dođu kod nas. Vrata i kapija ove ustanove su im uvij ek otvorena, da se lično uvjere što smo mi postigli. To nije prazna priča, nego realnost”,  poručio je on.

U petak je okončana rekonstrukcija muškog paviljona u toku koje su 64 muškarca bila prebačena u dio gdje boravi 50 žena. Iako su, kako je rekao, svi smješteni u istom paviljonu, podijeljeni su u zasebne sobe.

Dušaj je najavio da od utorka počinje rekonstrukcija ženskog paviljona i ostalih prostorija, te će svi korisnici biti izmješteni u muški dio.

“Završetak radova planiran je za 20. februar, ali očekujem da će se produžiti taj rok zbog vremenskih uslova. Trebalo bi da bude zavšeno do proljeća”,  naveo je on.

Preuzeto sa sajta CDM

Edukacija kao fundament promjena u praksi

Seminar koji je u periodu od 11. do 14. juna održan na Ivanovim koritima samo je jedan od pokazatelja kvaliteta saradnje između Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu i Ministarstva rada i socijalnog staranja. Prof. dr Milica Kostić-Stanković, šef katedre za marketing, menadžment i odnose sa javnošću, sprovela je učesnike ovog seminara kroz različite aspekte odnosa sa javnošću i medijskog predstavljanja.

"Ljubav i rad su temelji naše humanosti" je rečenica kojom je Sigmund Frojd povezao najplemenitiji dio svih nas sa onim što bi trebalo da bude proizvod istog. Kroz ljubav prema onome što radimo i način na koji o tome govorimo, možemo doći do saznanja kako da upotrijebimo vještine koje posjedujemo za rješavanje kriznih situacija i profesionalno napredovanje.

Svi koji su učestvovali na ovako značajnom seminaru zasigurno su uspjeli da obogate svoje znanje, i dobiju nove informacije koje će im ubuduće biti od velike koristi. Tome su radionice bogate praktičnim primjerima dale veliki doprinos, čime se zaokružila obuka direktora i zaposlenih ustanova socijalne i dječje zaštite.

Završetak seminara obilježen je svečanom dodjelom sertifikata, sa kojima su se Direktor i Socijalni radnik ponosno vratili u našu ustanovu.